Istorijat rudarstava Istočne srbije

0 0
Read Time:2 Minute, 3 Second

Deo ŠESTI

Posustalo i od Francuza gotovo upropašćeno majdanpečko rudište, zakupila je 1868. godine jedna engleska kompanija, sa sedištem u Londonu. Englezi nisu prošli bolje od Francuza: ostali su upamćeni samo po razbojničkom uništavanju šuma i po surovom obračunu sa seljacima Debelog Luga, koje su hteli da rasele.

f_izletnici.jpg

Na slici: Glavni predstavnik Engleske kompanije bio je Džilijan Horn Tolme, sa stanom u Viktorijinoj ulici br. 1 u Vestminsteru. Za vreme njegove 12-to godišnje eskploatacije, rudnik je doživeo konačni slom. Samo Društvo je bankrotiralo, a njegovi činovnici proterani su iz Majdanpeka 1881. godine
Početkom 1882. godine rudnik prelazi u ruke poznatog rudarskog stručnjaka, Engleza Džona Holveja, s kojim je bio zaključen ugovor na tri godine o uvođenju nove metode za dobijanje bakra. Prema Kanicu, nova metoda se ogledala u sledećem: u komornim pećima sličnim Besemerovim konvertorima, dovođenjem jake vazdušne struje, bez goriva, trebalo bi da se sumporom bogate rude sa 1-1,5% bakra, u punjenjima od po 70 tona rude za 20-22 časa, pretvore u bakrenac sa 20-25% bakra. Uprkos probama sa sumnjivim uspehom, kako dalje primećuje Kanic, Holvej je dobio rudnik na 50 godina sa obavezom da ubuduće prerađuje ne samo bogatije već i siromašnije rude. Pored toga trebalo je da odmah pristupi obnavljanju šuma koje su njegovi prethodnici opustošili. U ambiciozni aranžman sa Holvejom država je ušla i sa planom da se izgradi železnica od Majdanpeka do pristaništa na Dunavu kod Donjeg Milanovca. Na žalost, preduzimljivi Holvej niti je potvrdio isplativost svoje tehnološke inovacije, niti je u potpunosti ispunio očekivanja u pogledu železnice! Pošto je stalnim akontacijama na račun bakra, koje je tek trebalo otpremiti, Holvej dospeo u potpunu zavisnost od bečke firme Šodoar i komp (Chaudor & Cie.), ova je najzad 1885, uz saglasnost srpske vlade, preuzela Majdanpek, a nesuđeni inovator mora je da ga napusti sasvim upropašćen. Za utehu, iza njega je ostala lokomotiva, nazvana po aktuelnom i tek krunisanom srpskom kralju – „Milan“. Ovom lokomotivom počinje istorija srpske i balkanske železnice, jer je urađena u bravarskoj radionici majdanpečkog rudnika marta 1882. godine, dve godine pre nego što je puštena u saobraćaj pruga Beograd-Niš.
Prva balkanska lokomotiva izrađena je po crtežima engleskog inženjera Barnesa, i uz pomoć nemačkog inž. Alberta Harola. Iz Engleske su uvezeni samo osovina i točkovi. Lokomotiva je imala vučnu snagu od 20 tona, razvijala je brzinu od 12 km/h a vukla je 12 vagoneta prugom dužine 14 km do Ravne reke, odakle je prevozila drva za topioničku peć.

Izvor Muzej Majdanpek

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %
Share Button

Pogledajte još Više od autora

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.