Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave dan svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija – praznik poznat u narodu kao Đurđevdan.
Đurđevdan se uvek proslavlja 6. maja. Po broju slavara u Srba na četvrtom mestu. Jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru.
Obeležava se u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve i jedna je od najčešćih slava pravoslavnih Srba.
Đurđevdan se u narodu smatra za granicu između zime i leta, praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre useve.
Ako je na Đurđevdan vedro, veruje se, biće rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, leto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan svetoga Marka, leto će biti kišovito.
Prema narodnoj pesmi, bio je krsna slava i Kraljevića Marka.
Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.
Sveti Georgije je, po verovanju, ubio aždaju i na taj način pobedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac „neznaboštvu“.