Šta u slučaju raskida ugovora?
Građanima Bora predstoji izgleda u predstojećem periodu neizvesnost po pitanju privatizacije RTB-a. „Kuprom“ se nije pomakao sa mesta po pitanju isplate svojih kupoprodajnih obaveza, vlada daje oprešne izjave po kojima je moguće izvući više različitih zaključaka a gradjani u nedoumici sve to posmatraju i sve su više zainteresovani za ishod ove igre. S pravom nadam se.
„Meril Linč” i Dojče banka, nisu po svemu sudeći dovoljne garancije u ovom postupku privatizacije i iz dosadašnjeg toka događaja sledi da „Kuprum“ izgleda nema taj novac.
Prema Uredbi o prodaji kapitala imovine javnim tenderom, naime, ukoliko dođe do potpisivanja kupoprodajnog ugovora sa prvoplasiranim učesnikom, a kasnije ugovor bude raskinut iz bilo kojih razloga, pristupa se ponovnom raspisivanju tendera ili proglašavanjem stečaja, ukoliko je to preduzeće u dugovima. Samo u slučaju da država ne potpiše ugovor sa prvoplasiranim ponuđačem mogu se započeti pregovori sa drugoplasiranim učesnikom. S obzirom na to da su dugovi RTB „Bor” ogromni i da će se, u slučaju poništenja postupka, dalje povećavati, veliko je pitanje da li će uopšte moći da ide ponovo na tender ili je stečaj jedina opcija.
Dr Zoran Popov (ekonomski stručnjak) upozorava da, ukoliko sadašnji pokušaj privatizacije propadne, najveći ceh snose – Borani.
– Dugovi RTB-a su ogromni, a njihov precizan iznos do sada nije bilo moguće ni utvrditi. S druge strane, država i društvo nemaju bilo kakav interes, niti su u mogućnosti da finansijski održavaju RTB „Bor” kao društveno preduzeće – kaže Popov.
On još ukazuje da je privatizacija RTB „Bor” putem prodaje imovine postala moguća samo zbog toga što je cena bakra na svetskom tržištu naglo porasla i da se to nije desilo, privatizacija RTB-a bi se morala obaviti kroz stečaj.
Dugovi RTB-a, prema podacima s kraja 2006. godine, procenjuju na preko 500, pa čak i preko 700 miliona evra. Dug preduzeća samo prema tri domaća poverioca u državnom vlasništvu kao što su Fond za razvoj, banke u likvidaciji i EPS, veći je od 246 miliona evra. Dugovi inostranim komercijalnim poveriocima iznose preko 77 miliona evra.
Iz svega ovoga navedenog gradjanima Bora predstoji burno proleće sa neizvesnim ishodom, jer ukoliko RTB bude privatizovan kroz stečaj Bor će se naći na samoj ivici ponora.Tenderska prodaja imovine jeste najpovoljnije rešenje, za državu Srbiju, lokalnu samoupravu pogotovo za zaposlene radnike jer se ostvaruje najviša prodajna cena, i kupac preuzima i obavezu da obezbedi zaposlenje maksimalnom broju radnika.
Prodajom imovine iz stečaja verovatno bi se ostvarila niža cena, a najveći broj radnika bi ostao bez posla.