Ostaju samo otrovi
LJ. T., 13.03.2008 Večernje novosti
BOR – Ugovor sa Svetskom bankom o dodeljivanju kredita „teškog“ 42,34 miliona dolara za saniranje jednovekovne ekološke štete i podsticaj zapošljavanja, u okviru projekta „Regionalni razvoj Bora“, potpisan je još jula prošle godine. Postoji realna opasnost da taj novac propadne, jer je Skupština, koja je trebalo na sednici od 5. marta da ratifikuje taj ugovor, raspuštena je.
– Pravila SB su jasna i dozvoljavaju da projekat „čeka“ i to u izuzetnim slučajevima, 18 meseci od momenta potpisivanja ugovora – kaže za „Novosti“ Vesna Kostić, portparolka kancelarije SB u Beogradu.
Vlada Srbije je, inače, još 24. januara, po hitnom postupku, Narodnoj skupštini na ratifikaciju prosledila sporazum sa Svetskom bankom. Međutim, on – nije stigao na red.
Od ukupne sume, 32,34 miliona dolara bilo je namenjeno sanaciji svih flotacijskih jalovišta u Boru i sprečavanju daljeg izlivanja otpadnih voda iz pogona Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) „Bor“. Ostatak od 10 miliona dolara, koji je bio odobren po IDA uslovima (bez kamate, sa grejs periodom od 10 godina i rokom otplate od četvrt veka), bio je predviđen za podsticaj novom zapošljavanju.
Da bi Bor uopšte dobio kredit SB, prethodno je morao biti raspisan tender za prodaju RTB „Bor“ i pripremljen operativni plan za njegovu realizaciju. Treći i poslednji korak trebalo je da bude ratifikacija tog sporazuma u Narodnoj skupštini.
Iz borske Topionice se, inače, u vazduh godišnje emituje između 170.000 i 250.000 tona sumpor-dioksida! Uz ovaj gas, ispusti se i oko 1.300 tona prašine zajedno sa teškim i lako isparljivim metalima, kao što su arsen, cink, olovo, bizmut, kadmijum, živa i germanijum, koji izazivaju razne vrste kancera!
Samo u borskoj opštini, zbog rada RTB „Bor“, trajno je uništeno oko 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u zoni uticaja topioničkog dima, dok je još 45.000 hektara propalo u dolinama Borske reke i Timoka, nizvodno od sela Rgotina i Vražogrnac. Godišnje se u Borsku reku (koja odavno to nije, već predstavlja kanal kojim teku otpadne vode u kojoj ne egzistiraju čak ni bakterije), iz pogona RTB ispusti između 300 i 5.000 tona sumporne kiseline, 300 do 350 tona arsena, kao i 10 do 35 tona cinka. Uz to, kao posledica stogodišnjeg rudarenja u Boru akumuliralo se i više od 11.000 tona otrovnog otpada po svakom stanovniku ove opštine!
POREMEĆAJ GENA
ANALIZE namirnica biljnog i životinjskog porekla, koje su sprovedene u ovdašnjim selima koja se „graniče“ sa RTB „Bor“, pokazuju da postoji statistički značajna razlika u koncentraciji teških metala – ističe dr Dragica Petalinkar, supspecijalista kliničke toksikologije Zdravstvenog centra u Boru. – U hrani je, naime, otkrivena povećana koncentracija olova, bakra i cinka – koji mogu da izazovu razne poremećaje u genima! A, da zlo bude veće, te iste namirnice ovdašnji poljoprivrednici iznose i na – pijacu.