Nauka po sistemu „Lako ćemo“

0 0
Read Time:2 Minute, 59 Second

institut

Zašto su najmoćnije naučno istraživačke institucije u Srbiji  zapostavljene pred  firmama “tašna- mašna”
Bor- Očigledno je da nam nedostaje savremena strategija razvoja načnih instituta. Naučno-istraživačke i obarzobvne institucije još su  pod uticajem samoupravnog, socijalističkog sistema. Ove kuće su tek na početku tranzicije, što je paradoks. Država  mora da vidi koji joj institut treba a koji ne  treba. Na primer, samo u oblasti rudarsva je više instituta od kojih većini nedostaje akreditacija po važećim, zakonskim propspisima. Na drugoj strain,  “divlji”, neopremljeni i nedodirljivi nesmetano vršljaju na sve manjem tržištu.. Ne postoji ni Agencija za rudarstvo i geologiju koja bi bila ključna za rad projektantskih institucija. Posebno  su bitne licence kako bi se očuvale renomirane kuće. Neshvatljivo je da  i firme “tašna- mašna” rade pod istim uslovima kao i  najsavremeniji instituti sa opremom, kapitalom, ljudskim resursima. Takve, sumnjive firme niko ne proverava, a o mogućoj korupciji  da se i ne govori- ističe  dr Mile Bugarin, zamenik direktora borskog Instituta za rudarstvo i metalurgiju (IRM) i ( nezvanični) kandidat Vlade Srbije za predsednika Odbora RTB Bor, ali i jedan od naših najpoznatijih stručnjaka za geologiju i ležišta zlata.
Naš sagovornik smatra  da je previše  lutanja  i u nelojalnoj konkurenciji između državnih rudarskih  instituta i fakulteta. Profesori sa fakulteta već godinama su raspoređeni po upravnim odborima u moćnim rudarskim kompanijama  i na taj način “namiču” sebi poslove. Dolazi se do pitanja postoji li i u toj “raboti” sukob interesa?

Štaviše, zaposleni na fakultetima dobijaju i projekte kod Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja i, sem redovne plate, Ministarstvo im omogućuje još jednu lepu zaradu. Zato država , veruje dr Bugarin,  mora da reaguje i spreči svaki eventualni “lov u mitnom”.
Borski Institut za bakar do 2001. godine bio je u sastavu RTB , nakon toga dolazi postupak restruktuiranja, a krajem 2007. prelazi se u državno vlasništvo. Zahvaljujući socijalnom programu, od 500 svelo se na oko 200 zaposlenih, ali je  ostalo još prostora za odlazak 80 prekobrojnih, uglavnom sa srednjom stručnom spremom. Šta učiniti da se krene  ka boljoj organizaciji?
– Država treba  najhitnije da obezbedi socijalni program za prekobrojne radnike i da se usklade  odnosi sa RTB. U rudnicima bakra je previše probelama koje naši stručnjaci mogu efikasno da reše. Primerice, možemo značajno da doprinesemo uštedama i smanjenju gubitaka u tehnološkom procesu prerade rude.  U flotacijama je, poslednja četiri meseca, došlo do milionskih dolarskih gubitaka. To možemo da  “reguulišemo” u zajedničkom interesu. Nažalost, na tom putu isprečio se  sadašnji generalni direktor – ne krije nezadovoljstvo Mile Bugarin podsećajući da je borski Institut, poslednje dve godine, u veoma moćne softvere za projektovanje rudnika metala i nemetala i ugljeva uložio 120 miliona dinara. Uložene su i velike pare u  opremu za hemiju, geomehaniku, rafinaciju plemenitih metala i tehnologiju pripreme mineralnih sisrovina. Zato  naš sabesednik ( poučen isksutvom) pouzdano tvrdi da  borski Institut ne zaostaje  za  srodnim institutima u Japanu, Nemačkoj, Austriji, Finskoj, Francuskoj…

B.P.

mile_bugarinUpravljao i rudnikom zlata

Dr Mile Bugarin ima zvanje višeg naučnog saradnika, završio je Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu, magistrirao na istom fakultetu istraživanje ležišta mineralnih sirovina   (prosečna ocean 9,12), a 1994. godine, takođe na ovom fakultetu, odbranio je  doktorsku disertaciju  sa temom  “Geneza ležišta zlata”. U  borskom Institutu radi 25 godina, gde se sve vreme bavio naučno-istraživačkim radom. Od 1995. do 1998.  bio je upravnik Rudnika zlata “Blagojev kamen”. Godine 1999.  bio je prvi stručnjak za projekat izgradnje Topionice i rafinacije bakra u Iraku. Bio je i četiri godine  docent  na Tehničkom fakultetu u Boru. Autor je više naučnih knjiga i inovacija. Govori ruski i engleski. Stranački je neopredeljen. Dr Bugarin je po nacionalnosti Srbin i rođen je  1962.godine.

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %
Share Button

Pogledajte još Više od autora

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

4 thoughts on “Nauka po sistemu „Lako ćemo“

  1. Jedan od ciljeva koje je Blagoje Spaskovski sebi postavio po ponovnom povrtatku u RTB Bor je da uništi Institut za rudarstvo. Umesto Instituta u Boru na projektovanju i izradi dokumentacije pripremio je „šemu“ da ubaci svoje prijatelje iz Beograda. Iznutra je za ostvarenje tog cilja u svoj tim ubacio Stojana Mitrovića, koji je svojevremeno jedva isteran iz instituta. Mileta Bugarina treba podržati, jer njegova vizija razvoja Instituta može biti najbolja garancija razvoja kompletnog RTB Bor.

  2. Ovo je dno dna kad Mile Bugarin,cuveni strucnjak prica o korupciji i sukobu interesa.Pa radnici Instituta su upoznati sa njegovim velikim dostignucima u nestajanju dokumentacije,softvera i svega drugog sto bi pokazalo njegovu visedecenijsku pljacku ove kuce.On ,onaj nesrecni Sladjan i Trujic,izuzev patentiranja kreveta po kancelarijama i lecenja kompleksa iz mladosti jureci lepe zene,koje jedino jadni mogu da dobiju sa funkcijama,nista drugo nisu patentirali u Institutu.I sad ce taj strucnjak da sredi RTB ,pa to je necuveno.Pa on nije uspeo da sredi nijednu sluzbu u kojoj je radio vec ih je sve upropastio,.Ako se to bude desilo onda u ovoj drzavi mora da je sve ludo.I jos nesto,za one koji imaju kratko pamcenje, Mile Bugarin je cuveni kadar JUL-a, jer gde su pare tu je Mile.Proverite tasnE Mileta Bugarina,Sladjana i Truje pa ce te videti da pored para ima i zlata i zlatnog mulja.

  3. „Zato država , veruje dr Bugarin, mora da reaguje i spreči svaki eventualni “lov u mitnom”.“

    Autor ove rečenice je zaboravio vreme kada se „lovilo u mutnom“ dok je on bio Upravnik Zavoda za inženjering – Agencije za intelektualnu svojinu, kada su sklapani ugovori o delu sa penzionerima, članovima poslovodstva, prijateljima, itd. a radnici iz redovnog radnog odnosa slati na prinudne odmore navodno zbog sankcija ujedinjenih nacija da bi se napred navedeni zapošljavali bez ikakvih javno utvrđenih kriterijuma, već često samo na osnovu njegovog predloga ili inicijative. Ako to nije bio period „lova u mutnom“ ne verujem da će ikada više biti nekog povoljnijeg.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.