Vavadenje Presvete Bogorodice
Read Time:1 Minute, 28 Second
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci.
Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica je obeleženo crvenim slovom u pravoslavnom kalendaru i spada među 12 najvećih i najpoštovanijih hrišćanskih praznika.
Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji.
Bogorodica Marija je kao trogodišnje dete, u skladu sa zavetom roditelja Joakima i Ane da će ako budu imali porod dati bebu u hram, dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.
Verovanja
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.
U Srbiji na Vavedenje po običaju prestaju svadbe, koje se ne održavaju do prvih dana proleća.
Prema narodnim verovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zveri, a u istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod useva – vedro nebo obećava dobru letinu.
Vavedenje se smatra takozvanim usečnim danom, što znači da tog dana ne treba preduzimati nikakve važnije poslove, sklapati ugovore, započinjati velike radove i slično.
Takođe, ne bi trebalo raditi po kući, prati veš, peglati i slično, sve žene treba da praznuju dan svoje zaštitnice.
Običaji
U nekim mestima se zadržao običaj da na Vavedenje nerotkinje odu da prespavaju u manastir, kako bi im Bogorodica podarila porod. Svetu Prečistu svetkuju rodilje i nerotkinje, a mnogi se na ovaj dan i pričešćuju, veruje se da Bogorodica na današnji dan uslišuje sve molitve.
Ostali Bogorodičini praznici su Sretenje, Blagovesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), Mala Gospojina, kao i oni koji obeležavaju sećanje na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.