Kako nestati sa interneta?
Od sledeće godine svakom građaninu Srbije zakon će garantovati pravo da bude „zaboravljen“. To znači da podaci o njemu, u skladu sa njegovom željom, neće biti skladišteni na internetu, niti ćete na društvenim mrežama i pretraživačima moći da nađete njegovo ime i prezime.
Banke, supermarketi, osiguravajuća društva, političke partije i svi ostali koji rukuju podacima o ličnosti, zakon će obavezati na nova pravila.
Cilj je da naši lični podaci budu bolje čuvani, da ne mogu biti zloupotrebljeni ili prodati, i da se ne može lako probiti sistem zaštite, kao u slučaju kada se baza podataka 400.000 građana Srbije, sa njihovim JMBG, brojevima ličnih karata, kućnim i mobilnim telefonima i adresama našla na jednom javnom serveru.
Treća zakonska novina je da poverenik za obradu podataka o ličnosti neće biti osnovni mehanizam zaštite, iako će i dalje imati inspekcijska ovlašćenja. Osim njega predviđeni su i drugi mehanizmi.
Na primer, prigovor građanina onome ko obrađuje njegove podatke, zahtev za ograničenje korišćenja ličnih podataka, pravo na sudsku zaštitu i nova pravila o naknadi štete u slučaju korišćenja podataka suprotno zakonu.
Sve ovo predviđa nova Uredba o zaštiti ličnih podataka EU.
Mnoge zemlje su direktno prevele ovu uredbu koja je zamenila domaće zakone, kaže prof. Saša Gajin, član Radne grupe za izradu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Srbija to ne može, jer nije u EU, ali je stav Radne grupe da domaći zakon mora biti potpuno harmonizovan sa evropskom uredbom.
– Prednacrt Zakona trebalo bi da bude završen do septembra. Cilj radne grupe je da bude usvojen i da se završi priprema za njegovu primenu do aprila 2018, kada počinju i zvanično da se primenjuju pravila Uredbe EU – govori Gajin.
Izvor: Novosti