Gradonačelnik obišao nedostupne delove Lazareve pećine

Aleksandar Milikić, prvi čovek Bora, sa speleolozima se spustio u špilju nadomak sela Zlot. Pod zemljom se, kaže, uverio da je ovaj prostor jedinstven u svetu po pećinskim ukrasima.

Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora, najavio je da će sa nadležnima u JP „Srbijašume“, koje upravljaju Lazarevom pećinom, kod borskog sela Zlot, povesti razgovore kako bi se ta špilja potpuno uredila za prijem turista. Milikić je ovo najavio nakon što je, u punoj speleološkoj opremi, sa članovima Eikstrim kluba „Rok end ajs“, obišao nedostupne delove te pećine.

Pod zemljom sam imao priliku da se uverim da je ova pećina jedinstvena u svetu po pećinskim ukrasima – stalaktitima i stalagmitima. Kada bi se sredila i učinila pristupačnijom, bila bi pravi magnet za turiste – rekao je Milikić.

 Zbog toga ćemo započeti pregovore sa nadležnima u JP „Srbijašume“ kako bi se Lazareva pećina što pre učinila pristupačnijom za obilazak.

Milikić kaže da je jedan deo pećine sređen za posetioce, ali i da bi bilo od izuzetne važnosti kada bi se i preostali hodnici stave u funkciju.

Već smo uredili motel kod pećina, koji godinama nije radio, i pronašli investitora koji je u funkciju stavio pastrmski ribnjak, koji je, takođe, decenijama bio zapušten – ističeMilikićidodaje, ako bismo uspeli da u potpunosti sredimo sve hodnike u Lazarevoj pećini, to bi, siguran sam, bio pravi pogodak, jer ovako nešto nema puno gradova u Srbiji.

Speleolog i alpinista Zvonko Trifunović, predsednik kluba „Rok end ajs“, kazao nam je da su članovi te organizacije, nakon višegodišnjeg mukotrpnog rada, mapirali skoro 15 kilometara podzemnih odaja i hodnika u Lazarevoj pećini.

 

„Sa tom dužinom hodnika, Lazareva pećina je na 301. mestu po dužini podzemnih hodnika među svim špiljama na svetu – kaže Trifunović. – Postoje naznake i da su hodnici, zapravo, daleko duži. Ali bi to buduća speleološka istraživanja tek trebalo da potvrde.

Lazareva pećina poznata je i kao najveće stanište slepih miševa na Balkanu.
Na ovom području postoji 27 vrsta ovih sisara, od kojih se čak 24 „skućilo“ u pećini nadomak Bora. Za sada, za posetioce je uređeno tek oko 1.000 metara ovog jedinstvenog prirodnog dragulja.

Pogledajte još Više od autora

Leave A Reply

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.