Otkriće iz Egipta nova misterija antičkog sveta
U peskovitim nekropolama Egipta, gde se susreću milenijumi istorije, arheolozi su navikli na iznenađenja. Ipak, otkriće do kojeg je došao tim sa Univerziteta u Barseloni u drevnom gradu Oksirinhusu prevazilazi sve što je do sada viđeno.
Izvor: RTS, Science Alert, scitechdaily.com
Arheolozi u Egiptu otkrili su mumiju staru 1.600 godina sa papirusom Homerove „Ilijade“ prišivenim za stomak, što je prvi takav slučaj u istoriji i otvara nova pitanja o mešanju grčke i egipatske kulture u rimsko doba
U grobnici iz kasnog rimskog perioda, pronašli su mumiju staru oko 1.600 godina, na čijem je abdomenu bio pažljivo prišiven papirus. Nije reč o magijskoj formuli ili verskom tekstu, kako je do sada bio slučaj, već o fragmentu Homerove Ilijade – kamenu temeljcu zapadne književnosti.
Ovaj jedinstveni nalaz, obelodanjen u aprilu 2026. godine, predstavlja prvi poznati slučaj u kojem je grčki književni tekst namerno uključen u egipatski pogrebni ritual.
Mumiju je otkrila arheološkinja Nurija Kasteljano tokom iskopavanja krajem 2025. godine, a papirus je ubrzo identifikovala papirolog Lija Maša. Otkriće je plod sistematskog rada Oksirinhus arheološke misije, koju vode Maite Maskort i Ester Pons, a koja decenijama istražuje ovo plodno arheološko nalazište, oko 160 kilometara južno od Kaira.

„Katalog brodova“ na putu za večnost
Misterija ovog otkrića ima više slojeva. Prvi je sam čin postavljanja književnog dela na telo pokojnika. Drugi je izbor teksta.
Analiza je pokazala da krhki papirus sadrži odlomke iz drugog pevanja Ilijade, poznatog kao Katalog brodova. U pitanju je jedan od tehnički najzahtevnijih i najmanje dramatičnih delova epa, u kojem Homer detaljno nabraja grčke snage koje su krenule u Trojanski rat.
Zašto bi neko izabrao baš ovaj, gotovo administrativni spisak, za put u zagrobni život?
„Ovo nije prvi put da smo pronašli grčke papiruse uvezane, zapečaćene i ugrađene u proces mumifikacije, ali do sada je njihov sadržaj bio uglavnom magijski“, objasnio je Ignasio-Ksavijer Adijego, filolog sa Univerziteta u Barseloni i direktor projekta. „Prava novina je pronalaženje književnog papirusa u pogrebnom kontekstu.“
Stanje papirusa je izuzetno osetljivo, zbog čega tim nije mogao da koristi rendgenske zrake kako bi sačuvao artefakt. „Učinili smo sve što smo mogli bez uništavanja papirusa“, naglasio je Adijego, dodajući da su delovi teksta i dalje nečitljivi.
Kulturni pasoš ili potpis balzamera
Pre ovog otkrića, svi grčki papirusi pronađeni unutar egipatskih mumija sadržali su ritualne tekstove: formule zaštite, uputstva za balzamere ili božanske invokacije. Ilijada, kao epska poezija, potpuno odstupa od ovog obrasca. Njena prisutnost ukazuje da su pokojnik, ili oni koji su ga sahranili, delu pripisivali simboličku vrednost koja prevazilazi književnost.
