Građani Srbije ove godine Svetski dan socijalne pravde, koji se obeležava danas, 20. februara, očekuju u još većem pritisku ekonomske i socijalne nesigurnosti, koja je dostigla tačku ključanja, saopštila je Inicijativa A11.
Izvor; IstMEDIA Autor: Marija Dimitrijević
Statistika koja oslikava socioekonomsku situaciju u Srbiji i dalje je poražavajuća. Prema poslednjim podacima, svaki peti građanin je zvanično u riziku od siromaštva, a 45 odsto građana priznaje da s izvesnim teškoćama sastavlja kraj s krajem, navedeno je u saopštenju koje prenosi Danas.

Dodaje se da više od 15 odsto građana priznaje da ne može da priušti meso ili ribu svakog drugog dana, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za 2023.
Dok, kako je navedeno, prema statistici svedočimo rastu prosečne plate u Srbiji, koja ni na koji način ne oslikava položaj prosečnog građanina, stvarnost je mnogo tmurnija.
Minimalna potrošačka korpa je u Srbiji, prema poslednjim podacima, 54.565 dinara, što je prevelik trošak i za one koji zaista primaju prosečnu platu, navela je Inicijativa.
Upozorila je da je država, prvobitno pokušavajući da zamaskira inflaciju akcijom „Bolja cena“, ipak odustala od svih pokušaja da kontroliše politiku koja građane Srbije neminovno baca u sve dublje siromaštvo.
Suočeni sa činjenicom da ne postoji čak ni minimalni epilog najavljene istrage o dogovaranju cena u trgovačkim lancima, građani su pribegli bojkotu kao jedinoj opciji koja može da ima iole osetan uticaj na sve plići džep, ocenila je ta Inicijativa za ekonomska i socijalna prava.
Najsiromašniji u Srbiji su, kako je navedeno, u ubedljivo najgorem položaju, bez ikakve prilike da izađu iz kruga siromaštva.
Usklađivanje iznosa novčane socijalne pomoći dva puta godišnje ne čini ni blizu dovoljno da se ljudima na margini pomogne, a budući da je iznos ove pomoći trenutno 11.919 dinara po pojedincu, pitanje je kako iko može da zadovolji najosnovnije životne potrebe. Poslednjim usklađivanjem iznos novčane socijalne pomoći povećan je za tek 245 dinara, što jedva pokriva dva litra mleka, navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da zbog toga Inicijativa A11 zahteva od nadležnih institucija odgovornost za stanje u kojem se građani nalaze, uz insistiranje da se do socijalnog mira ne dolazi putem jednokratnih davanja ugroženim društvenim grupama, već se dugoročno kreira održiva socijalna politika.
