Misterija turskih laguma

0 0
Read Time:2 Minute, 56 Second

katakomba2908

KNJAŽEVAC LEŽI NA KATAKOMBAMA KOJE JOŠ NIKO NIJE ISTRAŽIO
Izvor: Glas javnosti

Podzemne hodnike od cigala sagradile su Osmanlije zbog lične bezbednosti, jer je tadašnji Gurgusovac bio na raskrsnici puteva ka Vidinskom pašaluku i Sofiji

KNJAŽEVAC – Knjaževac, čiji je stari naziv Gurgusovac, uskoro bi mogao da postane zanimljiva destinacija na turističkoj mapi Srbije. Naime, Mala Venecija, kako još nazivaju ovu varoš u Timočkoj krajini, leži na katakombama iz vremena Turaka. Na tragu ovog otkrića još 1962. godine bio je meštanin Mile Anđelković, koji je ušao oko 25 metara u podzemne lagume i odustao od daljeg istraživanja. Za tu priču zainteresovalo se sadašnje opštinsko rukovodstvo, turistička organizacija i Zavičajni muzej, koji žele da istraže te katakombe. Saša Ignjatović, direktor Turističke organizacije u Knjaževcu kaže da ne postoji nikakav pisani trag o tim katakombama.

Zaustavila ga rešetkasta kapija

Mile Anđelković, nekadašnji rudarski tehničar, koji je prvi ušao u gurgusovačke katakombe, tvrdi da je odustao kada je posle 25 metara naišao na rešetkastu kapiju i tri hodnika koja su se račvala ka donjoj čaršiji, Gurgusovačkoj kuli i Baranici.
Bila je tu rupa u koju su se zavlačila deca i krila. Za rupu sam čuo od svog kuma. Mladost i entuzijazam povukli su me da kopam i vidim o čemu je reč. Po što sam naišao na tu rešetkastu kapiju, odustao sam od daljeg istraživanja – kaže starina Mile, koji je posle više od 40 godina ponovo došao na ulaz u katakombe – kaže Anđelković.

– Ne zna se ni koliko su dugačke, niti u kom pravcu se tačno prostiru. Ono što je otkopao čika Mile je zagonetka koju želimo da razrešimo. Pokušavamo da nađemo nabolji mogući način da ih istražimo. Najverovatnije će na tome raditi speleolozi i Žandarmerija – kaže Ignjatović.
Kroz otvor katakombi, koji je godinama unazad zarastao u travu i delimično ponovo zatrpan zemljom, vidi se hodnik i svod koji su ozidani ciglama.
– Pretpostavka je da su Turci ove hodnike sazidali zbog lične bezbednosti. Ovo je bila veoma važna raskrsnica puteva ka Vidinskom pašaluku i Sofiji. Krajem 18. veka Gurgusovac je imao 120 srpskih kuća uz Timok i 46 turskih. Sa utvrđenja, na kome je kasnije podignuta gurgusovačka kula ili srpska bastilja, Turci su nadgledali srpski deo varoši. Jedan krak katakombi upravo vodi ka tom utvrđenju-kaže Ignjatović.
Knjaževčani ne znaju šta bi sve mogli da nađu u katakombama, ali veruju da pod zemljom leže kosti i lobanje predaka koje su Turci pobili u to vreme. U blizini ulaza u lagume raste brest star više od 500 godina, na koji su Turci vešali Srbe pobunjenike.
– Brest se nalazio na dominantnom mestu. Drvo se videlo sa svih strana, pa su Turci Srbe vešali baš na njemu da bi zastrašili ostali narod. I danas se u Knjaževcu kaže“nemoj da te vodimo kod bresta“ – priča Ignjatović.
Na nekada jakom turskom utvrđenju koje je imalo 100 kula i dva topa, Aleksandar Karađorđević sagradio je kazamat, čuvenu Gurgusovačku kulu u kojoj su od 1844. godine mučena 42 srpska prvaka koja su bila naklonjena dinastiji Obrenović. Tu je robijao i Jovan Mićić, starešina Užičke nahije za vreme Obrenovića. Tu je i umro 1844. godine i bio prva žrtva Gurgusovačke kule. Kada se 1859. godine Miloš Obrenović vratio na vlast naredio je da se oslobode svi zatvorenici, a kula zapali. U znak zahvalnosti varoš je promenila ime u Knjaževac.
Knjaževčani žele da otkopaju katakombe i rekonstruišu Gurgusovačku kulu, jer je kako kažu to pečat jednog vremena i istorije ove varoši. Nekadašnji kazamat Srba u viziji današnje vlasti mogao bi da bude mesto važnih kulturnih dešavanja i prava turistička atrakcija.

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %
Share Button

Pogledajte još Više od autora

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.